Jutro u Krakowu. Pljusak uz 11 stupnjeva. Samo što ne lajem od sreće…(još da zagrmi koji put…) Pozdravna vožnja kroz grad… Na benzinskim stanicama Poljske srećem motorističke grupe u punoj fetišističkoj raskoši. Pa manje grupe GSA. Svi smo stari prijatelji…tih par sekundi. Ne smijem ni pogledati kartu na tank torbi. Još 700 km, pa 500…… Continue reading Novi pocetak…
Category: [2011.] ENTER INTO ZONE
Kazimierz
Warszawu napustam rano dopodne. Otpusten iz umobolnice. Na izlazu iz grada krsim pravilo fast fooda i uzimam proteine od KFCa. Pilici koje uzgajaju za njih imaju cetrvrtasti oblik, da zauzimaju manje prostora, 6 nogu i 8 krila. Umjesto perja odmah im rastu prezli, brasno i jaja. I danas nakon jutarnje kise sunce…sve do Krakowa. Livade… Continue reading Kazimierz
Wawa
Vec dugo razmisljam da je cijeli ovaj put samo halucinacija u kupeu vlaka nakon povratka s posla…. Pa kako bi i mogao u 20 dana prijeci 11 teritorija i izvoziti 10.000 km? Pa sushi u Piterburgu, pa muhe u Kazahstanu…ma daj odi doktoru… Sada lezim u sobi jednog odjela za psihijatriju u Warszawi… U toj… Continue reading Wawa
Poljska u mom srcu…
Iz kreveta slusam jutarnji prolom oblaka. Potop. Prividja mi se kako sjedim s veslom u ruci na Mrcini i plovimo ulicama. Hotel Metropolis u kojem sam odsjeo je poceo jos 1889. Pamti i bolje dane. U interijeru se naziru nekii davne detalji. Sinoc je autobus poljskih penzica u foajeu otpjevao tisucu godina svoje povjesti. Djelatnica… Continue reading Poljska u mom srcu…
Pribaltik
Centar Rige samo zbog par slika. Puno vremena gubim na ulazak i izlazak iz gradova. Dani ovdje nize vise nisu beskonacni. Današnji je cilj Litve. Moram prije noci naci hotel jer se sve komplicira. Ako pocne i pljusak onda sam izgubljen u gradovima. Garmin dobiva napade kreativnosti i smislja neuronsku mrezu kojom me vodi kroz… Continue reading Pribaltik
Latvija
Granica izmedju Estonije i Latvije je otvorena. Motori su napokon ucestaliji nakon Piterburga. Pokoji lone rider ali i vece grupe. I dalje svi voze na prekidac. Sad 70,sad 50. Na pribaltiku valjda prometna murija strijelja. Spavam do zavoja. Onda malo skrenem. Rjesavam krizaljke… Prolazim skoro 100 km kraj balticke obale ali mora ne vidim uopce.… Continue reading Latvija
Estonac…
Jos malo jutros u Tallinu. Ne mogu ga sam tak pustiti. Kasnim debelo u polasku pa doruckujem nasred centra grada. Parkiran na nogostup. Kad nas u Tallinu se rade odlicni cokoladni kremasti kolaci (zamisljam da su po srednjovjekovnom receptu) uz to imam i caj ‘to go’ u casi od pola litre koju drzim na koferu… Continue reading Estonac…
U Breughelovoj slici
Trava u Estoniji je uredno podsisana. Sume proporcionalno zaobljenih krosnji. Tu i tamo utekne im i koja breza 🙂 Ovdje su prometna pravila ugradjena direktno u masinu motora i rucicu gasa. Kad pise 70 samo bi anarhist ili kakav nasilnik i poremeceni sociopat vozio 73. Tapsem Mrcinu po tanku. Bude sve u redu. Pa tebi… Continue reading U Breughelovoj slici
Spasiba
Kako bi se sve ispunilo ipak na zadnjih 50km padam u ruke policiji. Prometna policija “DPS” je ovdje neka sluzba za sebe. Točnije: DPS – Dorozhno-patrul’naya sluzhba – cestovna patrolna služba od GAI – Gosudarstvennaya avtomobil’naya inspektsiya – državni automobliski inspektorat od MVD – Ministerstvo vnutrennikh del – ministarstva unutrašnji poslova. Oni imaju svoje stanice… Continue reading Spasiba
Piter
Jutro nije svanulo. Jos je od sinoc tu. Skacem u marsrutku koja me vozi do metroa. Imam dva sata za grad kojeg je Petar Veliki izgradio da bude lijep ko Pariz. Pa mu je ispo ljepsi. Dvaput.(znam da cu snositi posljedice zbog ove izjave). Voznja pokretnim stepenicama do dna metroa traje pet minuta. Koristim priliku… Continue reading Piter
Bijele noci
Zadnjih 300km jaci pljusak. Oprema se dobro drzi ali vlaga polako prodire u mene. Voznja je postaje umarajuća. Slalom izmedju kamiona u oblacima vodene prasine. Trudim se biti vidljiv drugim vozačima. Zbog dinamike prometa ne stignem vise obuci svijetleci prsluk koji sam ponesao bas za ovakve situacije. Palim duga svjetla kod preticanja velikih kamiona s… Continue reading Bijele noci
Sjever – sjeverozapad
Nakon kratkog dorucka pozdravljam se s obitelji kod koje sam odsjeo. Ne moram kroz opet centar Moskve jer cesta za Piter prolazi u blizini. Naravno da sam skrenuo krivo i upao u guzvu na 15 min. Kisa. Prije polaska na ovo putovanje razmisljao sam posebno o ovoj dionici. Kako ce izgledati tih 750km u jednom… Continue reading Sjever – sjeverozapad
Pješak u gradu
Za dorucak kod familije O. servirani su ‘lijeni varenki’. Vruci knedli od griza i svjezeg kravljeg sira sa sumskim vocem. Na tanjuru ih namazes pekmezom od borovnica. D. me vozi do zeljeznicke. Jedan od njegovih poslova je i testiranje motora za casopis. Savjetuje me u vezi ulja. Vlak kasni,a najavljivacica kroz peronski zvucnik moli putnike… Continue reading Pješak u gradu
Moskva!!
Imam dogovoreni smjestaj u prigradskom naselju, ali sunce je poderalo oblake i odlucujem do tamo preko centra. Obecao sam Debeloj da ce danas svakako biti parkirana i slikana na Crvenom trgu. Pa ajde… Moskva na suncu izgleda nevjerojatno. (Vanja sad kuzim zasto hoces zivjeti ovdje) Satelit me navodi do samog trga. Pun je ljudi. Parkiram… Continue reading Moskva!!
Petuski
Venjicka! Stigao sam! Zeljeznicka stanica Petuski. Imam dva kovcezica…na GSu. Nisam nasao bombone “Razlicak”, ali u desnom kovcezicu imam po 200 grama Kazackog konjaka i votke. Ako nadjem sampon “Sadko – bogati gost” mozda bi mogli sloziti kakav koktel? Sutra idem do kolodvora Kursk vidjeti tvoje andjele na lusteru. Cujem da je kolodvor jos u… Continue reading Petuski
Zerkalo
Doruckujem u hotelu uz Franka Sinatru: New York, New York…dok vani drug L. udara cipelom ritam…. Slikam sarene kugle na crkvi u gradu. Nisam sinoc stigao proci po centru. Jutros vozim po Gorkom. Zadržao je nešto staro i nepromjenjeno. Subota je i svatovi su krenuli po ulicama… Breze posvuda oko ceste. I drvene ruske kuće.… Continue reading Zerkalo
Gorki
Danas Niznij Novogord. U onom vremenu desetljecima je bio zabranjeni grad za strance. S gradilistem podmornica. Navodno je i danas nezgodan grad za strance i treba paziti na registraciju boravka. Iscrpljen obilascima hotela koji s cijenama glume Tokio i nece se cjenkati na moje ponude zaustavljam kraj policije na cesti. Ljubazan murjak mi pokaze hotel… Continue reading Gorki
Snijeg
Pada snijeg u gradovima kroz koje prolazim. Rusija mi hoce sve pokazati u ovih par dana, pa kako je lipanj uspjelo joj je napraviti samo velike pahulje od drveca koje cvate. Ma ok…doci cu vidjeti i tu zimu… Volgu prelazim mostovima sto puta. Ribarski camci posijani po ogromnoj vodenoj povrsini.Sarene kuce kraj obale. Uz cestu… Continue reading Snijeg
Tatarska republika
Inace dosad skoro da uopce nema vidljivih glavnih simbola proslog stoljeca. Tu i tamo koji kip Lenjina u eksploatiranoj pozi zabacivanja blinkera medju sarane. Samo su nazivi ulica ostali.Komunisticeskaja ulica…i ostale. Za rucak stajem uz kucicu na rubu sume u kojoj Ivica i Marica prozivljavaju svoju penziju. Jednostavni i slasni obroci koji nas sofere drze… Continue reading Tatarska republika
Back to Russia
Dorucak u Oralu prije odlaska iz Kazahstana. Male palacinke mazem s gustom kremom od zgusnutog mlijeka u koje je dodan secer i cokolada. Brzo sam do granice s Rusijom. Kazaci na granici sve brzo obavljaju. Pitaju jel imam oruzje. Suzdrzao sam se od zajebancije. Kod Rusa se ceka ulaz. Sunce je vec sve uzarilo. Stajem… Continue reading Back to Russia